Ispis
Hitova: 33

Istražili smo sve o parfemima te doznali koje vole naši učitelji 

              Danas  skoro svi koristimo parfeme te volimo lijepo mirisati sebi i drugima u svojoj okolini.  Svakodnevna rutina nanošenja parfema na kožu ili kosu  vuče svoje podrijetlo od dalekih vremena. Vratimo se u prošlost…

            Riječ “perfume” je podrijetlom latinski izraz “per fumum”, što znači „kroz dim“. Povijest parfema seže u pradavna vremena kada je pračovjek, nadražen mirisnim dimom koji se osjetio uz vatru, otkrio da neka drva, pogotovo ona bogata smolom, pri paljenju daju dimu lijep miris. Među prvim „parfemima“ bio je tamjan. Tamjan su prvi otkrili u Mezopotamiji prije 4000 godina i koristili ga za svoje obrede. Taj se običaj prenio i na Egipćane koji su svojim bogovima žrtvovali tamjan, a za balzamiranje mrtvih tijela  bila je upotrebljavana smola  grma mira/mirha koja je vrijedila više od zlata. Mnogi Egipćani su čak stavljali parfeme u svoje grobnice. Poznata egipatska kraljica Kleopatra parfeme  je koristila kako bi osvojila brojne muškarce. Čari mirisa od Egipćana naslijedili su Grci koji i su uzdizali parfeme na razinu svetinje. Smatrali su da lijep miris dolazi od Boga. Nakon njih,  parfem dolazi i u život Rimljana. Oni su pojam o parfemima preuzeli od Grka. Stavljali su parfem na sve što su stigli, od sebe pa do životinja, nekoliko  puta dnevno. Kad je nakon propasti Rimskog Carstva došlo kršćanstvo, zabranjuje se upotreba parfema, zbog njihovog osjetilnog djelovanja. Tek su Križarski ratovi za Svetu Zemlju vratili Europi mogućnost korištenja parfema. Poveznici prošlosti i sadašnjosti parfema su Arapi. Proces vađenja ulja iz cvjetova pomoću destilacije razvio je  Avicen, arapski liječnik i kemičar. Prvi imenovani parfem bio je Vodica mađarske kraljice, odnosno Mađarska vodica zahvaljujući kojoj je Elizabeta Ugarska uspjela od kralja Poljske dobiti ženidbenu ponudu. Za vrijeme vladavine Katarine de Medici u Francuskoj je procvjetala potrošnja parfema. Katarina je svog izrađivača parfema, Rena le Florentina dovela iz Italije sa sobom. Francuska je središte parfema, tu je titulu zadržala zahvaljujući neobičnom ponašanju članova kraljevske obitelji i bogatih ljudi koji su umjetne mirise koristili kao način prikrivanja neugodnih tjelesnih mirisa nastalih kao rezultat izbjegavanja kupanja. Parfem je svoj vrhunac u Engleskoj dosegao za vrijeme vladavine Henrika VIII. i kraljice Elizabete I. Svi na javnim mjestima morali  su biti namirisani jer kraljica Elizabeta nije mogla trpjeti smrad.

         Industrija parfema i mirisa je danas jako razvijena. U proizvodnji parfema primjenjuju se različite metode. Destilacija uključuje grijaće materijale koji sadrže mirisne kemikalije i kondenzira ih u paru koja se potom skuplja. Druga tehnika je maceracija, kod koje se sirovi sastojci natapaju u vodi, ulju ili otapalu kako bi se izvukli mirisi. Izraz uključuje prešanje materijala i istiskivanje aromatičnih ulja. "Enfleurage" je postupak u dva koraka izvlačenja mirisa u masti ili ulja i zatim ga ekstrahira alkoholom. Jedan od najpoznatijih parfema je Chanel No.5.  Skoro svaka modna kuća danas u svojoj kolekciji ima parfeme. Najpoznatije marke su: Chanel, Dior, Versace, Armani, Yves Saint-Laurent i druge. Proveli smo kratku anketu među učiteljima te doznali da naše učiteljice najviše vole parfem Dolce&Gabbana - Light Blue (S. Latinčić, V. Vukojević, I. Pavlinušić-Kurspahić, M. Adamčević-Čolić), Chopard  - Wish voli M. Stipčević, Calvin Klein – Euphoria omiljen je D. Tuđa, Jimmy Choo A. Mazalin-Rogić,  a Happy – Clinique K.Ćutić. Učitelj H. Mučnjak voli YSL, a vjeroučitelj Z. Mikac  parfem Joop.

          Danas se parfem ne smatra više luksuzom, postoje različiti cjenovni razredi. Ne znači da je skuplji parfem bolji od jeftinoga. Uostalom,nosjetilo mirisa je svakom drugačije razvijeno, nekome se neki miris sviđa, a drugome izaziva glavobolju i mučninu. Zbog toga nije dobro kupovati nekomu parfem za poklon ako nismo sigurni sviđa li mu se. Svakako  bismo trebali otvoriti širom nosnice za prirodne mirise koji se skrivaju posvuda, u prirodi, cvijeću, plodovima.

 F. Brtan i A. Kukučka,  8. a